Tužilaštvo BiH odbilo provesti istragu o muralu Ratka Mladića: “Država ne štiti žrtve, već lik i 'djelo' ratnih zločinaca”

U obrazloženju Tužilaštva BiH navodi se da pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), i pored fotodokumentacije i izjava svjedoka, nisu mogli identifikovati da se na muralu nalazi lik Ratka Mladića, te da se zbog toga ne može govoriti o počinjenju krivičnog djela izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.

"Drugim riječima, prema stavu Tužilaštva BiH – nije krivično djelo naslikati 'čiku u uniformi', iako je riječ o osobi koja je pravosnažno osuđena za genocid, zločine protiv čovječnosti i progon civila. Podsjećam javnost da je akcioni tim za lociranje i hapšenje haških bjegunaca 2011. godine bez poteškoća identifikovao Ratka Mladića u selu Lazarevo, iako nisu raspolagali njegovim novijim fotografijama. Međutim, očigledno da to danas nije moguće uraditi u Banjaluci, ni uz fotografije, ni uz svjedočenja, ni uz javno poznat lik ratnog zločinca", naveo je Duraković.

Zatim je kazao da je ovom odlukom Tužilaštva BiH jasno da niko neće uraditi uklanjanje murala.

"Niti će bilo ko garantovati sigurnost građanima Banjaluke kojima takvi simboli vrijeđaju dostojanstvo ali i sjećanje na žrtve. Naprotiv, u blizini murala već su se pojavile poruke prijetnji građanima koji misle drugačije: 'Kome heroj na Mejdanu smeta, neće moći slobodno da šeta'. Smatram da je ova odluka duboko ponižavajuća za preživjele žrtve genocida i zločina koje je lično Ratko Mladić naredio i počinio, te još jedan dokaz da sistem u Bosni i Hercegovini ne štiti žrtve, nego štiti lik i 'djelo' ratnih zločinaca", poručio je Duraković.

Negiranje genocida i ratnih zločina krivično djelo

Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko je krajem jula 2021. donio izmjene Krivičnog zakona BiH kojim je zabranjeno negiranje genocida i ratnih zločina.

Odlukom šefa OHR-a, kojom je dopunjen član 145 a, kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine predviđena je za one koji javno podstreknu na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost.

Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina će se kazniti onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom, navodi se u odluci.

Odlukom je, kako je saopštio OHR, predviđeno i da će se kaznom od najmanje tri godine kazniti onaj ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.

Odluka predviđa i da počinilac krivičnog djela koji je zvaničnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.

Presuda Ratku Mladiću

Haški tribunal je utvrdio da je Mladić kriv za genocid počinjen nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija (UN), u ljeto 1995. godine, progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga UN taocima tokom NATO bombardovanja 1995. godine.

Osuđen je po 10 od 11 tačaka optužnice za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Oslobođen je optužbe za genocid počinjen u šest bosanskohercegovačkih opština tokom 1992. godine – Prijedoru, Sanskom Mostu, Ključu, Kotor Varoši, Foči i Vlasenici.

Na presudu, izrečenu 22. novembra 2017. godine, žalili su se i Haško tužilaštvo i Mladićeva odbrana. Žalbeni postupak proveden je u avgustu prošle godine. Obje žalbe su odbijene.

Tokom procesa, koji je počeo 16. maja 2012. godine i trajao 530 dana, izvedena su 592 svjedoka, te predočeno oko 10.000 dokaznih materijala. Sud je u obzir uzeo i 2.000 presuđenih činjenica.

Najtraženiji haški bjegunac, koji se od pravde skrivao skoro 16 godina, uhapšen je u Srbiji 26. maja 2011. i šest dana kasnije izručen Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu.

Prva optužnica protiv njega je podignuta 24. jula 1995. godine.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad